Ministri vanjskih poslova Evropske unije (EU) na redovnom mjesečnom zasjedanju u ponedjeljak govorit će o Balkanu, kakao je najavljeno, relativno kratko. Bit će ponovljen povoljan komentar izbora u Makedoniji, ocjena dosadašnjeg toka pregovora o ustavnoj povelji o ustroju državne zajednice SRJ, a iz Bruxellesa će, kako se očekuje, biti odaslana i "poruka narodu Bosne i Hercegovine" uoči izbora 5. oktobra, koja će biti na liniji poruka međunarodnog i evropskog predstavnika u BiH, Paddyja Ashdowna/Pedi Ešdaun.

Nakon dužeg vremena, bit će spomenuta i Hrvatska, što će ovoga puta biti negativan signal toj zemlji. Službeni Zagreb će, kako se očekuje, biti opomenut što ne ispunjava preuzete obaveze u vezi suradnje s Haagom/Hag. U petak popodne se odlučivalo koliko će ta prva opomena Hrvatskoj biti stroga i hoće li obaveza ekstradicije bivšeg šefa glavnog stožera, generala Janka Bobetka, u zaključcima biti posebno izdvojena. Bit će to ujedno i poruka zemljama zapadnog Balkana da, bez obzira na to kako će se dalje razvijati debata povodom nadležnosti novoosnovanog Međunarodnog krivičnog suda - zemlje na koji se odnosi jurisdikcija ovog suda moraju "u slovo" ispoštovati zadana pravila igre.

Balkan će biti spomenut i u debati koja će se ticati inicijativa EU nakon proširenja Unije novim članicama, budući da će se Unija tada graničiti s relativno nestabilnim susjedstvom, pri čemu se prvenstveno misli i na Ukrajinu, Moldovu, Bjelorusiju i na Kavkaz. Petnaestorica se slažu da se prema tim zemljama treba pažljivo odnositi, uključujući i potpisivanje sporazuma sličnog Barcelonskom procesu (koji EU ima sa zemljama Sjeverne Afrike i dijela Mediterana) i Procesu stabilizacije i pridruženja koji se odnosi na Albaniju i zemlje nastale raspadom bivše Jugoslavije. Manji broj članica EU, međutim, smatra da bi se inicijativa za "novo susjedstvo" trebala odnositi i na Balkan. "S novim susjedima dijelit ćemo isti kontinent, ali ne i iste institucije", opisao je bit nove inicijative jedan evropski diplomat. Ova debata, koja je još u povojima, ipak je vrlo važna, jer se iz nje vidi kako će se gledati na Proces stabilizacije i asocijacije - odnosno hoće li Balkan biti vječno susjedstvo EU, u istom rangu s diktatorskom Bjelorusijom, dalekim Kavkazom ili s jednom od najsiromašnijih evropskih zemalja, Moldovom, ili će potencijalno članstvo, zabilježeno u Sporazumu o stabilizaciji i pridruženju, ipak biti donekle realna opcija.

Ipak, predstojeći ministarski sastanak u Bruxellesu bit će u znaku Međunarodnog krivičnog suda, odnosno američkog zahtjeva da građani ove zemlje budu izuzeti od njegove jurisdikcije. "Naša je poruka zemljama Zapadnog Balkana da sačekaju konačan stav u vezi Međunarodnog krivičnog suda", izjavio je agenciji SENSE danski ambasador pri Evropskoj Uniji.
Danska, koja ovih šest mjeseci drži predsjedništvo EU, pokušava naći kompromisno rješenje u vezi američke inicijative za potpisivanje bilateralnih sporazuma o izuzeću državljana SAD od nadležnosti stalnog suda za ratne zločine. Još, međutim, nije jasno kakav će konačan stav zauzeti EU, ali je jasno da se povukla od ranijih pozicija da bi svako potpisivanje takvog ugovora s Amerikom bilo potkopavanje tek osnovanog Suda. U petak popodne, predstavnici zemalja članica još se dogovaraju o tome hoće li biti usvojen "maksimalan" ili "minimalan" prijedlog, kako se izrazio jedan diplomat iz kruga Vijeća ministara. "Maksimalan bi se sastojao u zadržavanju čvrstog stava EU, a minimalan bi podrazumijeva "upute" i "osnovne smjernice".

Na razini principa, sve zemlje se slažu da zločini protiv čovječnosti i drugi ratni zločini koje bi ovaj Sud gonio, ne bi smjeli ostati nekažnjeni, zatim da se neizručenje osumnjičenih sa strane Suda ne bi smjelo odnositi na bilo koju članicu potpisnicu Statuta i da pod "neizručenje" mogu potpadati samo oni građani "poslani u mirovnu misiju" od dotične zemlje koja traži neizručenje. Diplomat iz Vijeća ministara to obrazlaže činjenicom da se ovakva odluka ne bi donosila samo zbog Amerike, nego i zbog bilo koje druge zemlje koja nije potpisnica Suda, a mogla bi zatražiti slične usluge, kao što je Rusija.

U odvojenom razgovoru, predstavnik Evropske komisije je nagovijestio da bi zaključak EU mogao u ponedjeljak biti takav da će omogućiti zemljama koje to žele, da potpišu bilateralni ugovor sa Sjedinjenim Državama, a da se pritom sačuva "integritet Suda."

Ines Sabalić

Dijeljenje sadržaja

TV Tribunal 118

2002-10-04

PRIZNANJE I ŽALJENJE: Biljana Plavšić priznala krivicu za progone
SAMIT U SUDNICI: Stjepan Mesić svedočio protiv Slobodana Miloševića
GENOCID U PRIJEDORU: Izostala nagodba optužbe i odbrane doktora Stakića
SVEDOCI ILI ŠPIJUNI: Mogu li se novinari prisiljavati na svedočenje
NOVA OPTUŽNICA ZA SREBRENICU: Postoji li "francuska veza" u srebreničkom genocidu