U posljednjih 25 godina, osim Miloševića, 15 predsjednika država završilo u zatvoru

Prije Slobodana Miloševića, prvog šefa države koji će iziđi pred Haški tribunal zbog ratnih i zločina protiv čovječnosti, još petnaestorica šefova država u svijetu su osuđena po raznim osnovama. Dvojica su iz Evrope, petorica iz Azije, a po četvorica iz Afrike i Južne Amerike.

General Georgios Papadopulos, koji je Grčkoj nametnuo vojnu diktaturu između 1967. i 1974. osuđen je 1975. na smrt zbog "veleizdaje". Najteža kazna zamijenjena mu je doživotnim zatvorom. Kazna je realizovana: Papadopulos je umro 1999. u zatvoru, nakon 24 godine izdržavanja kazne.

Rumunski predsjednik Nikolae Čaušesku koji je na vlast došao 1965., svrgnut je 1989., i vojni sud ga je po kratkom postupku osudio na smrt. Kazna je izvršena u decembru te godine.

U azijskim zemljama optužbe i osude šefova država su odreda povezane sa korupcijom.

Predsjednik Bangladeša Husein Mohamed Eršad zbačen je s vlasti 1990. i osuđen na 13 godina zatvora zbog korupcije. Pušten je na slobodu 1997., nakon što je šest godina proveo iza rešetaka.

Indonežanski predsjednik Suharto, koji je vladao od 1967. sve do 1998. optužen je za pronevjeru 571 milion dolara u korist prijatelja i rođaka. Proces protiv njega prekinut je u septembru prošle godine nakon što je ljekarski konzilijum ustanovio da je "nesposoban da bude osuđen".

Pravosuđe Južne Koreje osudilo je 1996. bivšeg predsjednika Čun Du-Huana (Chun Doo-Hwan) na smrt zbog toga što je 1979. izveo vojni puč. General Ro Te-Vu (Roh Tae-Woo), koji ga je naslijedio osuđen je na 22 godine zbog uloge u tom puču i korupcije. Obojica su pomilovana 1997.

Bivši glumac Jozef Estrada, koji je u maju 1998. postao predsjednik Filipina, zbačen je u januaru ove godine. U sudskom procesu, zbog toga što je ekonomske resurse zemlje olakšao za najmanje 80 miliona dolara, njemu prijeti najteža kazna.

Afričko pravosuđe svoje optužene bivše predsjednike po pravilu osuđuje na smrtnu kaznu.

Diktator Centralne Afrike Žan Bedel Bokasa (Jean Bedel Bokassa), koji je bio na vlasti od 1965. do 1979., u junu 1987. osuđen je na smrt zbog mnoštva zločina, među kojima je i naredba za masakr djece. Kazna nije izvršena, oslobođen je 1993. i tri godine kasnije je umro prirodnom smrću.

Bivši predsjednik Kameruna Ahmadu Ahiđo je, zbog zavjere protiv novog predsjednika Pola Bija (Paul Biya), 1984. osuđen u odsustvu na smrt. Mada mu je ta kazna zamijenjena doživotnim zatvorom umro je, odsutan, na slobodi 1989.

Malijski predsjednik Musa Traore (Moussa Traoré) je nakon 23 godine vladanja svrgnut 1991. Osuđen je na smrt 1993. zbog "političkih zločina", a potom, 1999., zajedno sa suprugom, na istu kaznu zbog "ekonomskih zločina". Oboma je kazna prekvalifikovana u doživotnu robiju, koju i sada izdržavaju.

Pravosuđe Etiopije traži svog bivšeg predsjednika Mengistu Haile Mariama -vladao je između 1974. i 1991. - zbog takozvanog "crvenog terora". Prema optužnici, on je kriv za smrt desetine hiljada svojih političkih protivnika. Mengistu živi u egzilu u Zimbabveu.

Šef države Paname između 1984. i 1989. Manuel Norijega osuđen je izvan svoje zemlje. On je uhapšen prilikom intervencije američke armije 1989. i osuđen u Sjedinjenim Državama na 40 godina zatvora zbog trgovine drogom. Kazna mu je smanjena na 30 godina i izdržava je u zatvoru u Majamiju. Međutim onih deset godina nadoknadio mu je Pariz, koji ga je na toliko osudio zbog pranja novca zarađenog na drogi.

Predsjednik Venecuele u dva mandata (1969-74, 1989-93) Karlos Andres (Carlos Andrés) Perez, zbačen je s vlasti i smješten u istražni zatvor zbog pronevjere državnih para. U maju 1996 osuđen je na 28 mjeseci, ali je zbog starosti kaznu izdržavao u kućnom pritvoru. Nakon što ju je izdržao, otišao je u Sjedinjene Države, gdje i sad živi vjerovatno od onih para zbog kojih je u svojoj zemlji osuđen.

Protiv bivšeg čileanskog diktatora Augusta Pinočea podneseno je 250 tužbi sa svih strana svijeta gdje se nalaze žrtve njegovih progona. Optužen je 29. januara ove godine zbog 75 zločina počinjenih nakon što je izvršio državni udar 1973.

Najzad bivši argentinski predsjednik Karlos (Carlos) Menem je nakon desetogodišnje vladavine (1989-1999) uhapšen prije tri sedmice jer je naporedo sa funkcijom šefa države bio i šef preduzeća koje je ilegalno prodavalo oružje, između ostalih i Hrvatskoj. U ovom trenutku je Menem u kućnom pritvoru, takođe zbog odmaklih godina.

Dijeljenje sadržaja