Očekuje se da će danas biti objavljena optužnica protiv bivšeg komandanta Armije BiH, koji je najavio da će se u ponedjeljak dobrovoljno predati Tribunalu. Predaja Milana Gvera najavljena za sutra poslije podne. U ponedjeljak žalbena presuda u slučaju četvorice optuženih za zločine u Omarskoj i Keratermu.

Otpečaćena optužnica protiv Rasima Delića, bivšeg komandanta Armije BiH, koji se tereti za ubistva, surova postupanja i silovanja koja su počinili strani ratnici, takozvani mudžahedini, a on ih nije sprečio ili kaznio.

Prvo pojavljivanje optuženog pred sudijom Tribunala, na kojem će se bivši komandant glavnog štava Armije BiH izjasniti o navodima optužnice, biće naknadno zakazano

Bivši komandant Glavnog štaba Armije BiH poriče krivicu po sve četiri tačke optužnice koja ga - po načelu komandne odgovornosti - tereti za ubistva, surova postupanja i silovanja, koja su počinili vojnici koji su mu, kako tvrdi tužilac, bili potčinjeni. Sekretarijat nije prihvatio imenovanje sarajevskih advokata po izboru optuženog.

Obrana Rasima Delića traži da optuženi čeka početak suđenja na slobodi. Tužitelj se protivi privremenom oslobađanju, a suci su zabrinuti mogućnošću dugog pritvora prije početka suđenja, vjerovatno tek u drugoj polovici 2007. godine.

Odlukom sudskog vijeća, bivši zapovjednik ABiH će početak suđenja čekati na slobodi jer “nema indicija da bi optuženi mogao predstavljati opasnost” za žrtve ili svjedoke

Zbog mogućeg sukoba interesa, Envera Hadžihasanovića i Rasima Delića ne može zastupati isti advokat, smatra sudsko vijeće i potvrđuje zaključke Sekretarijata

Tužilaštvo zatražilo proširivanje optužnice protiv generala Rasima Delića, bivšeg komandanta Glavnog štaba Armije BiH, optuženog za zločine koje su pripadnici jedinice El Mudžahid počinili u srednjoj Bosni. Ako Pretresno vijeće prihvati ovaj zahtjev, tačka optužnice koja ga tereti za ubistva i okrutno postupanje, biće dopunjena novim djelima.

Tužilaštvo podnijelo prijedlog izmijenjene optužnice protiv generala Rasima Delića, koja nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba Armije BiH, pored zločina koje su mudžahedini počinili u Srednjoj Bosni, tereti i za zločine koje su snage pod njegovom komandom počinile u Doljanima, Grabovici, Uzdolu i Bugojnu.

Konačnu verziju izmenjene optužnice protiv generala Armije BiH Rasima Delića tužilaštvo treba da podnese 30 dana nakon presude Hadžihasanoviću i Kuburi koji su, kao i Delić, optuženi za zločine mudžahedina u Srednjoj Bosni

Ako sud odobri da optužba po drugi put izmeni optužnicu, bivši komandant Glavnog štaba Armije BiH odgovaraće i za planiranje i naređivanje, a ne samo za nesprečavanje i nekažnjavanje zločina u Hercegovini i Srednjoj Bosni

Sudsko veće odbilo zahtev tužilaštva da u optužnicu protiv Rasima Delića uključi i ubistva hrvatskih civila i vojnika u Grabovici, Uzdolu i Bugojnu. Osim toga, Deliću će biti suđeno samo po osnovu komandne, a ne i individualne krivične odgovornosti

Predraspravni sudija najavio da bi suđenje bivšem komandantu Armije BiH moglo početi "ranije nego što se predviđalo". Najveći problem u pripremama za suđenje je prevod nekih pedesetak sati video materijala na arapskom jeziku, koje tužilac namerava da uvede u dokaze

U nastavku unakrsnog ispitivanja na suđenju Rasimu Deliću, bivši komandant 35. divizije Fadil Hasanagić priznao da se bojao mudžahedina. Između komande divizije i pripadnika odreda El Mudžahid dolazilo do brojnih nesporazuma zbog toga što mudžahedini nisu trpili prisustvo žena i "ćafira" u svojoj blizini

Odbrana generala Rasima Delića osporavala pouzdanost dokumenata Trećeg korpusa Armije BiH koje je tužilaštvo ponudilo na uvođenje u dokaze tokom svjedočenja Safeta Sivre. Da li je nakon napada na Zenicu Treći korpus uzvratio artiljerijom "po gradu Doboju" ili "po komandnom mjestu Operativne grupe Doboj"?

Podatke iz dokumenata Trećeg korpusa kojima tužilac dokazuje odgovornost generala Rasima Delića za zločine mudžahedina, odbrana proglašava “preuveličanim” i "lažnim", a svedok optužbe kaže da je on lično podatke iz tih izveštaja prihvatao po principu – "pola odmah baciš u vodu"

Bivši pripadnik VRS zarobljen u julu 1995. godine na Ozrenu, svjedočio o zlostavljanjima u mudžahedinskom logoru Kamenica i o tome kako je bio prinuđen da ljubi odrubljenu glavu jednog od zarobljenika

Velibor Trivičević, bivši pripadnik saniteta Prve prnjavorske brigade VRS, na suđenju bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH Rasimu Deliću, opisao zlostavljanje i mučenje koje je preživio u logoru mudžahedina u Kamenici nakon zarobljavanja 21. jula 1995. godine

Izudin Hajdarhodžić, bivši pomoćnik komandanta za obavještajne poslove 35. divizije Armije BiH na suđenju generalu Rasimu Deliću opisao posjetu zarobljenim srpskim vojnicima u logoru odreda El Mudžahid u Livadama krajem jula 1995. godine. Jednog od zarobljenika mudžahedini su, kako opisuje, donijeli zavezanog žicom za dugačku drvenu motku

Odbrana generala Delića je u unakrsnom ispitivanju Izudina Hajdarhodžića ukazivala da u obavještajnim izvještajima 35. divizije upućivanim nadređenoj komandi Trećeg korpusa Armije BiH nema ni riječi o zarobljenim srpskim vojnicima niti o odredu El Mudžahid, koji je između jula i septembra 1995. godine bio uključen u operacije "Proljeće 2" i "Farz"

Informacije o mužahedinima je u leto 1995. mogla da poseduje i prosleđuje jedino služba bezbednosti Armije BiH - tvrdi svedok optužbe Sejfudin Mrkaljević koji je u to vreme bio načelnik Obaveštajnog odeljenja komande Trećeg korpusa Armije BiH

Mudžahedini su delovali po naređenjima komandanta 35. divizije Trećeg korpusa armije BiH ali su to činili “samovoljno i na specifican način”, tvrdi bivši pomoćnik komandanta 35. divizije na suđenju Rasimu Deliću

Svjedok optužbe Fadil Imamović, bivši pomoćnik za bezbjednost komandanta 35. divizije Trećeg korpusa Armije BiH naveo da je komanda divizije u više navrata od civilnih vlasti u Zavidovićima zahtijevala da riješi probleme koje su pravili pripadnici odreda El Mudžahid. Na pitanje zašto se civilna vlast bavila vojnim pitanjima svjedok odgovara da je to bio "jedinstven slučaj u vojničkoj praksi

Ismet Alija, nekadašnji načelnik Odjeljenja za operativno planiranje na komandnom mjestu Armije BiH u Kaknju, tvrdi da je Generalštab Armije BiH u ljeto 1995. godine naredio opsežne operacije na svim ratištima kako bi se pomoglo preživjelima iz Žepe i Srebrenice kada to već “nisu uradili oni koji su trebali”

Odbrana Rasima Delića ukazuje da je optuženi komandant Generalštaba Armije BiH bio odsutan iz zemlje u vrijeme pokretanja operacije “Farz” u septembru 1995. godine. Optužba to ne osporava, ali nastoji dokazati da je general Delić, iako nije bio fizički prisutan, imao kontrolu nad Armijom BiH tokom ove operacije

Pretresno vijeće koje vodi predmet protiv generala Rasima Delića odobrilo tužilaštvu da na listu dokaza koje će izvoditi uvrsti audio i video zapis govora koji je, po optužbi, Delić održao na "oproštajnom sijelu" odreda "El Mudžahid" 1. januara 1996. godine u Zenici

Na suđenju Rasimu Deliću, svjedok optužbe Hamdija Šljuka opisao svoju jedinu službenu posjetu logoru odreda El Mudžahid u dolini rijeke Gostović, desetak kilometara od Zavidovića

U unakrsnom ispitivanju bivšeg oficira bezbjednosti 35. divizije Armije BiH odbrana Rasima Delića dokazivala da obavještajno-bezbjednosni organi Trećeg korpusa nisu bile u stanju obaviti adekvatne istrage krivičnih djela u njihovoj zoni odgovornosti pošto su oficiri službe bezbjednosti većinom bili "bravari, stolari ili ekonomisti"

Tokom ispitivanja bivšeg obavještajnog oficira Trećeg korpusa Armije BiH predsjedavajući sudija Moloto primijetio da "se čini" da je odred El Mudžahid imao "drugačiji tretman" u odnosu na ostale jedinice Armije BiH

Goran Krčmar iz Komisije Republike Srpske za traženje nestalih osoba na suđenju Rasimu Deliću tvrdio da je Armija BiH 10. septembra 1995. godine u selu Kesten na Ozrenu predala odredu El Mudžahid grupu od oko 50 zarobljenih vojnika VRS koji su, kako tvrdi optužba, potom najvjerovatnije pogubljeni

Na suđenju bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH Rasimu Deliću svjedočila dr Sabiha Silajdžić-Brkić, specijalista sudske medicine iz Visokog koja je obavila autopsiju posmrtnih ostataka tijela ekshumiranih iz masovne grobnice u Kamenici, kod Zavidovića u junu 2006. godine

U nastavku suđenja generalu Rasimu Deliću svjedoči Ahmet Šehić, nekadašnji komandant 5. bataljona 328. brdske brigade Armije BiH čiji su pripadnici 11. septembra 1995. godine u selu Kesten na Ozrenu zarobili grupu od oko 50 vojnika VRS

Ahmet Šehić, bivši komandant 5. bataljona 328. brdske brigade Armije BiH u nastavku svog iskaza na suđenju Rasimu Deliću naveo da su zarobljene srpske vojnike u selu Kesten 11. septembra 1995. godine od pripadnika Armije BiH oteli Arapi. Nije, međutim, siguran da li su ti Arapi pripadali odredu El Mudžahid, ili nekoj drugoj grupi stranih ratnika

Svedočenjem Džemala Vučkovića, bivšeg analitičara u Upravi bezbednosti Amije BiH, optužba nastoji da dokaže da je Rasim Delić bio obavešten o ponašanju pripadnika odreda El Mudžahid.

Nekadašnji komandant 328. brdske brigade Armije BiH Fuad Zilkić na suđenju Rasimu Deliću naveo da su pripadnici odreda El Mudžahid sva pitanja rješavali u saradnji sa komandantom 35. divizije Fadilom Hasanagićem. Po njegovim naredbama svjedok je u više navrata pretpočinjavao svoje vojnike odredu El Mudžahid koji ih je potom "psihološki" pripremao za predstojeća borbena dejstva

Odbrana generala Rasima Delića ukazala na dokument VRS po kojem su grupu srpskih vojnika zarobljenih u Kestenu 11. septembra 1995. godine, na putu do Zavidovića zaustavili "muslimanski ekstremisti", potom pobili i zakopali u dvije masovne grobnice

Na suđenju bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH Rasimu Deliću za optužbu svjedočio bivši šef njegovog kabineta Ferid Buljubašić koji je u unakrsnom ispitivanju potvrdio sve što je tvrdila odbrana

Snimak govora bivšeg komandanta Generalštaba Armije BiH na tzv. oproštajnom sijelu odreda El Mudžahid 1. januara 1996. godine u Zenici uvršten u dokaze optužbe putem svjedočenja zaštićenog svjedoka “PW-9”

Na suđenju Rasimu Deliću, zaštićeni svjedok optužbe potvrdio tezu odbrane da je odred El Mudžahid “de facto” bio sasvim druga vojska iako je, kako je naveo, “de jure’ bio u sastavu Armije BiH od 8. avgusta 1993. godine. Odbrana dokazivala da su zločine koji se pripisuju odredu El Mudžahid u Srednjoj Bosni činile neke druge grupe stranih ratnika a ne pripadnici odreda El Mudžahid, kako tvrdi tužilac

Na suđenju Rasimu Deliću svjedoči nekadašnji operativac Službe bezbjednosti Trećeg korpusa Armije BiH koji je 1995. godine u više navrata ispitivao zarobljene srpske vojnike među kojima su bila i trojica pripadnika VRS koje su zarobili mudžahedni tokom operacije Armije BiH na Vozući

Na suđenju bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH Rasimu Deliću optužba ispitala Zaima Mujeziovića, nekadašnjeg zapovjednika bataljona vojne policije Trećeg korpusa Armije BiH koji je svjedočio o ulozi vojne policije u utvrđivanju krivične odgovornosti pripadnika oružanih snaga u slučajevima koji spadaju u nadležnost vojnih sudova

Bivši komandant Generalštaba Armije BiH Rasim Delić na privremenoj slobodi tokom zimske pauze u radu Tribunala

Svjedok optužbe Muris Hadžiselimović tvrdi da Okružnom vojnom tužilaštvu u Zenici u periodu od 1993. do 1996. godine nije podnesena nijedna krvična prijava za zločine mudžahedina na području Zavidovića

Bivši pripadnik Službe bezbjednosti Armije BiH potvrdio da je u julu 1995. godine znao da je odred El Mudžahid pripadnicima Armije zabranjivao pristup zarobljenicima koje je držao u svom logoru. Odbrana ukazuje na suprotne primjere i tvrdi da su u izvještaje vojne službe bezbjednosti često ulazile "puke glasine"

Bivši pripadnik vojne policije Trećeg korpusa Armije BiH, koji je na suđenju Rasimu Deliću svjedočio o preuzimanju ratnih zarobljenika od odreda El Mudžahid, tvrdi da na njima “nije bilo vidljivih tragova zlostavljanja”

Zaštićeni svjedok optužbe opisao šta je doživio tokom desetak dana provedenih u zatočeništvu mudžahedina u drugoj polovini septembra 1995. godine iako se tog vremena “bunila” već odavno “ne želi sjećati”

Pošto zaštićeni svjedok DRW-1 odbija da se pojavi na suđenju generalu Rasimu Deliću optužba zatažila da se iz optužnice povuku dijelovi koji se odnose na krivično djelo silovanja. Predsjedavajući sudija Moloto upozorio da bi to moglo ugroziti prava optuženog

Posljednji ovogodišnji svjedok optužbe na suđenju generalu Rasimu Deliću “zvanično nije znao” ni za odred El Mudžahid ni za pripadnike drugih arapskih grupa u srednjoj Bosni ali je o njima čuo, a i sam ih je vidio septembra 1995. u selu Kesten. Suđenje se nastavlja 15.januara naredne godine, nakon zimske pauze u radu Tribunala

Pretresno vijeće koje vodi postupak protiv generala Rasima Delića “u interesu pravde” odbacilo zahtjev tužioca da se povuče tačka optužnice koja ga tereti za krivično djelo silovanja

Ivan Negovetić, svedok optužbe na suđenju Rasimu Deliću, opisao dva susreta sa pripadnicima "brigade smrti", odnosno mudžahedinima koji "nisu govorili našim jezikom i bili su obučeni kao stranci"

Pretresno vijeće koje sudi Rasimu Deliću će narednog vikenda u sudnici Državnog suda BiH u Sarajevu saslušati svjedočenje Ajmana Avada/Aiman Awad, bivšeg pripadnika odreda "El Mudžahid"

Ajman Avad, posljednji svjedok optužbe na suđenju bivšem komandantu Armije BiH Rasimu Deliću, koje je zbog “posebnih okolnosti” privremeno izmješteno iz haške u sudnicu Državnog suda BiH, opisao svoj put od studenta medicine i humanitarnog radnika do mudžahedina

U nastavku svjedočenja na suđenju bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH Rasimu Deliću bivši pripadnik odreda El Mudžahid Ajman Avad je oproštajnu večeru koju je Armija BiH priredila mudžahedinima opisao kao “najgorču” u svom životu

Ajman Avad, posljednji svjedok optužbe na suđenju generalu Rasimu Deliću, tvrdi da je odred “El Mudžahid” bio “samo formalno u sastavu Armije BiH”. Sve odluke su, kaže, donosili “emir” i “šura” – vođa mudžahednina i njihovo vrhovno vijeće - pošto se “Armiji nije moglo vjerovati”. Jedini čovjek od povjerenja za mudžahedine je bio Sakib Mahmuljin

Na poluvremenu suđnja bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH Rasimu Deliću odbrana zatražila oslobađajuću presudu za optužbe koje se odnose na krivično djelo silovanja, a optužba se složila sa tim zahtjevom

Bivši komandant Generalštaba Armije BiH u poluvremenu suđenja oslobođen optužbi za krivično djelo silovanja. Suđenje se nastavlja 4. marta izvođenjem prvih svjedoka odbrane

Odbrana generala Rasima Delića u uvodnoj riječi najavila da će "razjasniti sve nedoumice" oko uloge bivšeg komandanta Generalštaba Armije BiH u vrijeme kada su počinjeni zločini i predočiti dokaze o "realnom stanju" koje je tada vladalo. Prvi svjedok odbrane je Haso Ribo, bivši komandant Štaba teritorijalne odbrane u Travniku

Svjedok odbrane Haso Ribo u nastavku glavnog ispitivanja tvrdio da su pripadnici odreda El Mudžahid sami procjenjivali kada će, a kada neće učestovovati u operacijama Armije BiH. Taj odred je, prema tvrdnjama svjedoka, od 1. aprila 1995. godine bio u isključivoj nadležnosti 35. divizije i "ničijoj više"

Na suđenju Rasimu Deliću optužba je u unakrsnom ispitivanju svjedoka Hase Ribe nastojala dokazati da je Treći korpus komandovao odredom El Mudžahid tokom operacije “Farz” u septembru 1995. godine. Svjedok je to pobijao ukazujući da je za mudžahedine bila nadležna 35. divizija i konstatovao da je u ratu bilo bolje biti političar nego ratnik

Enver Adilović, bivši pripadnik Sedme muslimanske brigade Armije BiH u nastavku dokaznog postupka odbrane generala Rasima Delića tvrdio da u sastavu te brigade nije bilo nijednog stranog ratnika. "Nisam ih ni sreo ni vidio u jedinicama Sedme muslimanske, niti sam čuo da ih je bilo", kaže svjedok

Halim Husić, profesor povijesti u Gazi Husrev-begovoj medresi u Sarajevu, na suđenju bivšem komandantu Generaštaba Armije BiH Rasimu Deliću opisao kako je u BiH ušla grupa stranih ratnika arapskog porijekla koja je bila jezgro odreda El Mudžahid oformljenog u julu 1993. godine

Bivši pomoćnik komandanta za moral u 306. brdskoj brigadi Armije BiH Halim Husić u nastavku svjedočenja na suđenju generalu Rasimu Deliću strane borce koji su operisali u Biljanskoj dolini tokom '92 i '93. godine nazvao "psima rata" koji su "vršili organizovane pljačke i otimačine"

Odbrana generala Rasima Delića najavila da će sljedeće sedmice reducirati broj svjedoka koje je planirala ispitati pošto je otkrila da dokumenti koje je tužilaštvo zaboravilo da im na vrijeme objelodani sadrže informacije koje "bacaju novo svjetlo" na predmet koji se vodi protiv bivšeg komandanta Generalštaba Armije BiH

Bivši načelnik u štabu Trećeg korpusa Hajrudin Hubo na suđenju Rasimu Deliću tvrdi da odred El Mudžahid nije dostavljao tražene podatke o svojim pripadnicima, već nepotpune i totalno beskorisne informacije. "Kakvi su to podaci", kaže svjedok, "kada svako ime počinje sa "Abu"

Svjedok odbrane generala Rasima Delića potvrdio da se u Željeznom Polju kod Žepča nalazio centar mudžahedina okupljenih oko Abu Zubeira. Ti mudžahedini, kako tvrdi, nisu bili u sastavu odreda El Mudžahid niti su pripadali nekoj drugoj jedinici Armije BiH

Umirovljeni general Vahid Karavelić Vaha kaže da je Alija Izetbegović doprinio nedisciplini i doveo u pitanje ratne napore Armije BiH tako što je odobravao novčano stimulisanje pojedinaca poput Mušana Topalovića Cace i Ramiza Delalića Ćele

General Vahid Karavelić tvrdi da je Armija BiH bila spremna obračunati se sa neposlušnim pojedincima u svojim redovima ali za to "nije bilo političke volje". Optuženi general Delić je, prema svjedoku, obavještavao Izetbegovića i članove Predsjedništva o problemima u redovima Armije ali je "rijetko dobijao dogovor"

General Vahid Karavelić kaže da se bivši komandant Generalštaba Armije BiH Rasim Delić želio obračunati s mudžahedinima pošto je smatrao da "donose više štete nego koristi", ali da za to "najvjerovatnije" nije imao podršku vrhovnog komandanta Alije Izetbegovića

Vijeće koje vodi predmet generala Rasima Delića konstatovalo da je tužilaštvo prekršilo svoju obavezu jer nije na vrijeme objelodanilo zbirku dokumenata iz Islamskog kulturnog instituta u Milanu. Odbrana traži odobrenje Pretresnog vijeća da ponovno unakrsno ispita svjedoka optužbe putem kojeg je u dokaze uveden sporni snimak Delićevog obraćanja na "oproštajnom sijelu" odreda El Mudžahid u Zenici

Bivši pripadnik 328. brigade Armije BiH Izet Karahasanović potvrdio tezu odbrane o "otmici" grupe od oko 50 srpskih zarobljenika u selu Kesten, 10. septembra 1995. godine od strane grupe arapskih ratnika, ali nije mogao precizirati kojoj su jedinici oni pripadali pošto u to vrijeme, kako tvrdi, nije znao da pored odreda El Mudžahid na tom području ima i drugih grupa stranih ratnika

U unakrsnom ispitivanju svjedok odbrane generala Delića poriče odgovornost za pokretanje istrage o sudbini oko 50 srpskih vojnika koje su od pripadnika njegove jedinice 10. septembra 1995. godine, kako tvrdi, oteli neidentifikovani Arapi. On sam nije mogao pokrenuti istragu pošto se "pucalo na sve strane" a pošto je o svemu izvijestio nadređene smatra da je time prestala njegova odgovornost

Na suđenju generalu Rasimu Deliću, njegov bivši pratilac Ismet Dedović kaže da su mediji u BiH u drugoj polovini 1995. godine negativno pisali o generalu Deliću jer "nisu shvatali njegovu misiju"

Pažnju sudija koje vode predmet protiv bivšeg komandanta Generalštaba Armije BiH privukao snimak u kojem general Delić krajem septembra 1995. godine podsjeća da cijevi Armije BiH “trebaju biti uperene prema neprijateljskim vojnicima a ne prema nedužnom narodu”. Sudije je, naime, zanimalo zašto je Delić - nakon operacije na području Ozrena - smatrao potrebnim podsjećati vojnike na Ženevske konvencije

Prema tvrdnjama Alije Lončarića, koji je tokom rata radio u Upravi za kadrovske poslove Štaba vrhovne komande Armije BiH, o dodjeljivanju priznanja mudžahedinima odlučio je tadašnji predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović, a ne optuženi general Rasim Delić

Optužba je u unakrsnom ispitivanju svjedoka odbrane generala Rasima Delića nastojala dokazati da je o ratnim priznanjima odredu El Mudžahid odlučivao Generalštab Armije BiH, a ne Predsjedništvo. Svjedok kaže da je tako trebalo biti po pravilima ali da je iz političkih razloga u tom slučaju napravljen izuzetak

Svjedok odbrane Zvonko Jurić, bivši zapovjednik jedne brigade HVO, generala Rasima Delića opisuje kao “čovjeka od povjerenja” i ukazuje na njegove zasluge za izbjegavanje sukoba između Hrvatskog vijeća obrane i Armije BiH na području Tuzle

Na suđenju generalu Rasimu Deliću svjedoči Pol Korniš, profesor međunarodne bezbjednosti na Kraljevskom institutu u Londonu koji je, za odbranu, sačinio ekspertski izvještaj o pitanjima komandovanja i rukovođenja u savremenim uslovima ratovanja

U unakrsnom ispitivanju svjedoka odbrane Pola Korniša, profesora međunarodne bezbjednosti na Kraljevskom institutu u Londonu tužilac nastojao dobiti potvrdu teze da je odred El Mudžahid bio u lancu komandovanja i rukovođenja Armije BiH

Odbrana bivšeg komandanta generalštaba Rasima Delića danas je dodatno unakrsno ispitivala svjedoka optužbe PW 9 o italijanskoj kolekciji dokumenta koju je tužilaštvo objelodanilo sa zakašnjenjem. Dokumenti upućuju, a svjedok potvrđuje, da su pripadnici odreda El Mudžahid izvještaje slali svima - samo ne Armiji BiH

Svjedok optužbe PW9, bivši pripadnik odreda El Mudžahid poriče da je bio pod komandom Armije BiH, ali tvrdi da je bio njen pripadnik. Te dvije tvrdnje, po svjedoku, nisu proturječne pošto je odred bio u formalnom sastavu Armije BiH i "koordinirao" aktivnosti s njom, ali nije bio u sistemu rukovođenja i komandovanja jer je zadržao pravo

Odbrana bivšeg komandanta Generalštaba Armije BiH Rasima Delića odustala od izvođenja svog posljednjeg svjedoka, čime je zaključen dokazni postupak na ovom suđenju. Završne riječi strana najavljene za 9. i 10. i ako bude potrebno 11. juni ove godine

Dokazi “van razumne sumnje” pokazuju da su pripadnici odreda El Mudžahid odgovorni za zločine u Bikošima u junu 1993. godine kao i ubistva u Livadama i logoru Kamenica iz jula i septembra 1995. godine, tvrdi tužilac u završnoj reči na suđenju generalu Rasimu Deliću. Bivši komandant Generalštaba Armije BiH je znao za zločine ali nije učinio ništa da spreči i kazni mudžahedine koji su bili u sistemu rukovođenja i komandovanja Armije BiH

Odbrana u završnoj reči traži oslobađajuću presudu za generala Rasima Delića. Odred El Mudžahid je – ukazuje odbrana - podnosio izveštaje Islamskom kulturnom institutu u Milanu i terorističkoj organizaciji Al Kaida, a sa Armijom BiH je imao "samo odnos saradnje"

Tužilaštvo u završnoj riječi zatražilo 15 godina zatvora za bivšeg komandanta Generalštaba Armije BiH Rasima Delića zbog propusta da spriječi ili kazni zločine mudžahedina u srednjoj Bosni

U završnim riječima na suđenju bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH, optuženom za zločine odreda El Mudžahid u srednjoj Bosni, optužba je za generala Delića predložila kaznu od 15 godina zatvora, dok se odbrana tražila oslobađajuću presudu

Sudijskim nadglasavanjem – uz protivno mišljenje predsedavajućeg sudije Molota – većina u Pretresnom veću zaključila da je bivši komandant Glavnog štaba Armije BiH imao efektivnu kontrolu nad pripadnicima odreda "El Mudžahid", ali da nije znao za njihove zločine, mada je u jednom slučaju imao razloga da zna za njihovu sklonost da okrutno postupaju sa ratnim zarobljenicima

Odbrana bivšeg komandanta Generalštaba Armije BiH Rasima Delića, osuđenog na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni okrutno postupanje mudžahedina nad zarobljenim srpskim vojnicima u Livadama i Kamenici u julu i avgustu 1995. godine, u žalbenom postupku traži oslobađajuću kaznu

Nakon što mu u petak istekne dvije trećine kazne na koju je osuđen zbog zločina mudžahedina nad srpskim vojnicima u Livadama i kamenici 1995. godine general Rasim Delić će biti pušten na privremenu slobodu do izricanja konačne, žalbene presude

Na žalbenoj raspravi u predmetu generala Rasima Delića optužba je zatražila da se bivšem komandantu Generalštaba Armije BiH kazna poveća na sedam godina zatvora pošto trogodišnja kazna izrečena u prvostepenom postupku "ne odražava težinu zločina". Odbrana smatra da je taj zahtjev tužioca "neutemeljen" i traži oslobađajuću presudu

Branioci bivšeg komandanta Generalštaba Armije BiH Rasima Delića koji je 16. aprila preminuo u Sarajevu traže da se žalbeni postupak u njegovom predmetu nastavi do izricanja konačne presudu. Zahtev odbrane podržalo tužilaštvo koje je povuku svoju žalbu na visinu kazne

Žalbeno vijeće Tribunala odbacilo zahtjeve odbrane generala Rasima Delića da se žalbeni postupak nastavi uprkos smrti optuženog, te je proglasilo konačnom prvostepenu presudu kojom je bivši komandant Generalštaba Armije BiH osuđen na tri godine zatvora zbog propusta da spriječi ili kazni zločine mudžahedina

Odbrana pokojnog Rasima Delića zatražila reviziju presude kojom je bivši komandant Glavnog štaba Armije BiH proglašen krivim zbog propusta da spreči ili kazni zločine mudžahedina. Osnov za reviziju je, po odbrani, "pristrasnost" danskog sudije Frederika Harhofa, iskazana u njegovom prošlonedeljnom "privatnom pismu" koje je procurilo u javnost

U odgovoru na žalbu odbrane pokojnog Rasima Delića koja je zatražila reviziju presude bivšem komandantu Glavnog štaba Armije BiH, tužilaštvo ističe da je Tribunal nadležan za optužne i osuđene koji su živi, ali ne i za pokojnike